Kako je EU najveći svjetski proizvođač maslinova ulja, s oko 75% svjetske proizvodnje, ona je već 1975. uspostavila i uredila sustav upravljanja sektorom maslinarstva. Taj sustav je u početku bio zasnovan na poticanju proizvodnje po broju stabala. Vremenom je zamijenjen poticajem proizvodnje na temelju površine pod kulturom uzrokovan promjenom evropske poljoprivredne politike u smjeru poticanja ruralnog razvoja.

Za bilo kakvo ozbiljno planiranje poljoprivredne politike potrebni su stvarni podaci temeljem kojih se pravi strategija razvoja određene poljoprivredne grane. Broj maslina u Hrvatskoj sada se zasniva na procjenama i podacima dobivenih od samih proizvođača. Dakle, taj broj, oko 4.500.000, je potpuno nepouzdan.

Cilj ovog projekta je pokušaj da se odredi broj maslina u jednom dijela područja Marine (mjesto zapadno od Trogira), područja s najintezivnijom maslinarskom proizvodnjom u Hrvatskoj. Koristeći tehniku multispektralnog snimanja s mogućnošću visokog prostornog razlučivanja (Very High Resolution, VHR) bili smo u mogućnosti utvrditi/izbrojati i pozicionirati stabla maslina u navedenom području. Korištene su slike sa satelita QuickBird (Digital Globe) u Panchro i Pansharp načinu rada, s razlučivanjem od 0.6 m. Automatsko brojenje je provedeno računalnim programom OLICOUNT koji je nabavljen od EU Joint Research Centre iz Ispre (Italija, Lorenzo Seguini). OLICOUNT radi koristeći četiri parametra: reflektivnu digitalnu vrijednost, promjer stabla, oblik krošnje i gustoću krošnje.

Daljinski nadzor (remote sensing) je koristan alat u poljoprivrednoj statistici jer na neovisan i pozdan način daje potrebne podatke. Usvajanjem ove tehnike od strane hrvatskih stručnjaka budući nadzor nasada može biti i djelotvorniji i jeftiniji. Ovaj projekt će dati zamah primjeni tehnike daljinskog nadzora i u drugim područjima poljoprivrede npr. u vinogradarstvu. Kvaliteta i količina i maslinovog ulja i vina biti će pristupanjem i ulaskom Hrvatske u EU pod sve strožim nadzorom. Ovaj sustav će našim proizvođačima poljoprivrednih proizvoda omogućiti kvalitetno dokumentiranje njihove proizvodnje.

Naša namjera je da ovu tehniku primjenimo ne samo za statistiku poljoprivredne proizvodnje. Rezultate ovog projekta kanimo koristiti u sljedećem koraku a taj je uvođenje tzv. Hyperspectral Remote Sensing tehnologije u Hrvatsku. Ovom tehnikom se može utvrditi biokemijsko i fiziološko stanje nasada. Ono je važan pokazatelj zdravlja nasada a time i količine i kakvoće ploda.

Brojne studije su pokazale mogućnost ranog otkrivanja kloroze tehnikom daljinskog nadzora. Kloroza može biti posljedica stresa biljke uzrokovanog okolišnim faktorima (temperatura, suša) ili nedostatkom nutrijenata. Mjerenje sadržaja klorofila moguće je napraviti ne samo sakupljanjem uzoraka na terenu i njihovom laboratorijskom analizom nego i daljinskim nadzorom putem satelita što je naročito interesantno za naše priobalje i otoke s obzirom na konfiguraciju terena. 

Prdavač je Anita Šimić a moderatori su Ante Graovac i Ivica Ljubenkov.