Šibiba je novo ime - brand istarskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja iznimne kvalitete. Rezultat je to petogodišnjeg istraživanja i eksperimentiranja sa sortimentom maslina i pozicijom maslinika. Prvi probni nasadi maslina posađeni su 2004. na lokaciji Šibiba u mjestu Sveti Kirin koje je udaljeno svega nekoliko kilometara od Vodnjana. Ta je lokacija dio ‘vodnjanskog maslinarskog kruga’ u kojem se tradicionalno uzgajaju masline, čija ulja se smatraju najboljima na svijetu.

Razgovarali smo s šampionom Postira - „Oblica festa“ Teo Šantićem koji nas je uveo u priču o bračkom i ekološkom maslinarstvu, specifičnostima tog areala, te o poteškoćama pri plasmanu i trženju maslinovog ulja koje otkrivaju samu bit problema u kojem se nalaze mnogi maslinari koji imaju vrhunsko ekstra djevičansko maslinovo ulje, ali u isto vrijeme nemaju potrošače koji su to u stanju i prepoznati. Iz respekta prema onima potrošačima koji i dalje preferiraju bitno drugačija ulja nego što su to ona nagrađivana od stručnih panela, maslinari se odlučuju na proizvodnju dva različita tipa ulja. Tradicionalni način, na presu, ne mora nužno značiti i nekvalitetno ulje, čak što više, uz izrazite mjere higijene u procesu prerade, nešto kasnijom berbom i s potpuno zdravim plodom, moguće je određenom dijelu tržišta i udovoljiti s blagim uljima sve dok isti ne shvate da su gorčine u ulju onaj aspekt koji osim što čuva ulje i čini ga daleko duže stabilnijim, jednako tako dobre i za čovjekovo zdravlje. Određena vrsta hrane uvijek će tražiti vrlo blaga ulja tako da i uporno inzistiranje na gorkom kao obaveznom također nije ispravno. Teo Šantić je maslinar koji je prepoznao tu dihotomiju tržišta i ne ulazeći u stalnu vatru i prepirku mnogih „koje je maslinovo ulje najbolje“ odlučio zadovoljiti obje grupe potrošača i ponuditi širu paletu proizvoda. Možda je to u ovoj situaciji i jedini ispravni put jer bavljenje maslinarstvom u kojem vrhunsko ulje ostaje neprodano također gubi svaki smisao.

Udruga maslinara i uljara Zadarske županije Orkula - Biograd na Moru upriličila je još jedno u nizu prigodnih maslinarskih događanja, koje je pobudilo veliko zanimanje članova udruge, ali i ostalih maslinara ovog područja. Naime, u suradnji s tvrtkom Olea-b.b., u vlasništvu obitelji Belić iz Rapca, svjetski poznatim maslinarima, te hotelskom kućom Ilirija d.d. organizirala je stručno predavanje i degustaciju maslinovih ulja. Tako se proteklog vikenda u prostorijama hotela Kornati biogradske Ilirije okupilo oko 70-ak maslinara, članova udruge, ali i djelatnika Ilirije, koji se kroz segment ugostiteljstva u ovoj tvrtki svakodnevno susreću i s uporabom maslinova ulja.

Udruga maslinara PAIČUŠA, Pisak tijekom 2008. godine je pokrenula akciju ocjenjivanja kvalitete maslinovoga ulja koje se poslužuje gostima u ugostiteljskim objektima. Cilj ove akcije je unaprjeđenje kvalitete ulja u ugostiteljskim objektima kako u servisu ulja, tako i u kvaliteti koja se koristi u kuhinjama i poslužuje gostima. Obzirom da se na ovim prostorima proizvode jedna od najboljih ulja na svijetu, sve više se Hrvatska promovira kao zemlja zdrave mediteranske kuhinje koja bez kvalitetnoga maslinovoga ulja nije moguća.

Nakon što se jedno vrijeme o maslinarstvu govorilo najviše u kategorijama razvoja, obnove maslinika, sadnje novih maslina, primjene suvremenih agrotehničkih mjera, edukacije maslinara i slično, u posljednje vrijeme, nakon što su u tom dijelu učinjeni pozitivni pomaci, sve se više govori o potrebi uvođenja reda u trženju ulja, a time i njegovom deklariranju. Problema je mnogo, a potrošači i ozbiljni proizvođači žele da se uvede red i suzbije crno tržište maslinova ulja te osigura vjerodostojnost deklaracija. No, sudeći po sadašnjem stanju, mnogima odgovara lov u mutnom i nije im stalo da se mutno tržište maslinova ulja razbistri.

"sms-Prehrambeno razvojni centar d.o.o." organizira treću Tribinu '' Promicanje kvalitete prehrambenih proizvoda'' s temom Maslina i maslinovo ulje koja će se održati u Domu za kulturu Klis, 23. siječna 2009. .  Tribina '' Promicanje kvalitete prehrambenih proizvoda'', okuplja na jednom mjestu sve koji imaju interes unaprijediti razvoj maslinarstva od poljoprivrednih gospodarstava, uljara, otkupljivača , subjekata u potvrdi kvalitete, razvojnih agencija kako bi zajednički doprinjeli bržem razvoju maslinarstva, uljarstva i sređivanju tržišta maslinovim uljem u cilju prezentacije, promocije i upoznavanja s najnovijim proizvodima, uslugama, tehnologijama i saznanjima vezanima za ove djelatnosti.

Karlo Rojnić prvi je ekoproizvođač ekstradjevičanskog maslinovog ulja u Hrvatskoj, a do ove godine jedini u Istri. Sada mu se pridružio susjed i prezimenjak Stanko Rojnić, tako da je ova stancija, čiji obližnji arheološki ostaci iz antike dokazuju da su i tada na ovom terenu biti podignuti maslinici, zasad jedno mjesto u Istri gdje se takvo certificirano ulje može nabaviti.

Maslina je uz kokos jedino voće iz kojeg se dobiva jestivo ulje. Proizvod se može konzumirati odmah nakon jednostavnog cijeđenja meljave. Upravo to razlikuje djevičansko maslinovo ulje od ulja drugih uljarica (npr. soja, suncokret, repica itd.), jer se iz njih ulje dobiva tek primjenom nekog od kemijskih ili biokemijskih postupaka, odnosno uz upotrebu stranih proizvoda koji mogu negativno utjecati na njegovu prirodnost.

Pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske gospodina Stjepana Mesića, Hrvatske Vlade i Ministarstva poljoprivrede, Splitsko-dalmatinske županije i grada Splita, Savez maslinara i uljara Splitsko-dalmatinske županije, uz brojne suorganizatore i sponzore, organizira međunarodnu manifestaciju maslinara Mediterana MASLINA SPLIT'2009. koja će se održati u Splitu, hotel ZAGREB 21. - 22. veljače (subota i nedjelja).

Berba i prerada maslina privodi se kraju. Većina od dvadesetak istarskih uljara završila je s preradom maslina, a predstoji još pakiranje ulja. Zbirni službeni podaci o rezultatima ovogodišnje berbe još nisu poznati. Županijski pročelnik za poljoprivredu Milan Antolović procjenjuje da je u Istri ove godine proizvedeno sto vagona ili tisuću tona maslinovog ulja.

U svijetu samo dva do tri posto maslinova ulja ima vrhunsku kvalitetu, a Istra, koja ima tridesetak autohtonih sorta maslina ima sve češće maslinare među 15 najboljih maslinovih ulja na svijetu, dok su od 10 najboljih uljara u Hrvatskoj njih četiri iz Vodnjana gdje su nedavno održani Dani mladog maslinova ulja.

Otok Hvar je poznat i po don Mariju Zelanoviću, župniku najstarije župe na otoku, Dolu sa 450 stanovnika i crkvom Sv. Mihovila Arkanđela i susjednom župom Svirče s 500 stanovnika. Don Marijo je i pomoćni župnik u Svetoj Nedjelji (160 stanovnika). U svojoj sakristiji posjeduje desetak zlatnih i srebrnih medalja osvojenih na brojnim međunarodnim natjecanjima za proizvodnju djevičanskog maslinovog ulja ekstra kakvoće, te za kojega se slobodno može kazati da je jedan od najuspješnijih maslinara- crkvenih biznismena koji se bavi proizvodnjom ekološko čistim maslinovim uljem, bez uporabe pesticida i bilo kojih drugih dodatnih kemijskih preparata, već isključivo onakvim kakvog ga je priroda dala.

Vrijeme je berbe maslina, a biogradsko primorje od Ortopedske bolnice sve do Svetog Filipa i Jakova, oduvijek je bilo izuzetno pogodno područje za mnoge poljoprivredne kulture. No, maslinici i vinogradi na tom potezu od oko tri kilometra pravo su bogatstvo kojem se zadnjih godina sve više ljudi vraća.

Senzorsko ocjenjivanje djevičanskih maslinovih ulja, nutritivne i zdravstvene vrijednosti djevičanskih ulja, kušanje i rasprava o pozitivnim i negativnim svojstvima, potom vrste i etikete maslinova ulja, samo su dio tema programa edukacije za ugostitelje s cresko-lošinjskog otočja, kojeg je organizirala Poljoprivredna zadruga Cres, a u suradnji s Udrugom senzornih analitičara maslinovog ulja i Gastronautom.

Maslinari u kupe, vlasnici uljara u špade. Tako bi se najkraće mogao sažeti naš jučerašnji obilazak zadarskih uljara u sezoni branja i mljevenja masline. U uljari smo zatekli namrgođena lica maslinara, ali i prerađivača ulja. Iza maslinara su četiri iznimno teška mjeseca u kojima su trebali finalizirati svoj cjelogodišnji trud, no dogodila im se suša.Tome su se uspjeli othrvati samo oni koji u svojim maslinicima imaju sustav za navodnjavanje, a takvih je zapravo malo.

Djelatnici Muzeja Ivana Meštrovića, u suradnji sa stručnim timom tvrtke SMS, u petak su u Meštrovićevim Crikvinama, odnosno poznatom Kašteletu, imali zajedničku akciju branja maslina.- Ovo je ujedno i prigoda za druženje, prilika da naši kustosi, tehnolozi, menadžeri i ostali djelatnici skupa proslave još jednu plodnu godinu. Neka ljudi znaju da muzeološki posao nije samo skidanje prašine s kipova - šaljivo nam je rekao Andro Krstulović Opara, ravnatelj Meštrovićeva muzeja.

Pred hrvatskim su maslinarima dva moguća scenarija: najcrnji dani ili prava renesansa u proizvodnji. Ishod će ovisiti o koracima koje će i oni i država napraviti u nekoliko sljedećih godina. Premda se o maslinarstvu već dulje priča kao o plemenitoj i od države potpomognutoj poljoprivrednoj grani, a o maslinovu ulju kao cijenjenom dodatku prehrani i čak kao lijeku, maslinari, stručnjaci i državne institucije o mnogo čemu imaju oprečna razmišljanja i stavove.

Plodovi šibenskog kraja naziv je manifestacije koja je održana prošle subote u Dalmare centru. Predstavljanjem autohtonih proizvoda sa šibenskim potpisom, prije svega vina i maslina, izloženih na bogatom stolu, veliki je broj posjetitelja imao priliku degustirati izloške, ponajprije razne sorte maslinova ulja iz naših maslinika, od kojih su neka i nagrađivana, a sve su zalijevali kvalitetnim vinima.

Sezona branja maslina u punom je jeku, a da je to uistinu tako mogli smo se uvjeriti na svakom koraku diljem cijele županije. Mnogi maslinari nezadovoljni su urodom koji su našli u maslinicima, a malo tko može se pohvaliti s ubranih 406 kilograma na samo dva stabla. Naime, u Vrsima na imanju obitelji Vedrane i Željka Radobuljca ove godine urod je i više nego odličan.

Važnija je činjenica što najbolja hrvatska ulja dobivaju najbolje ocjene na najzahtjevnijim svjetskim smotrama i natjecanjima. A paradoks? Paradoks se skrio u činjenici što je Hrvatska po indeksu potrošnje maslinova ulja postojano nasukana na samom mediteranskom dnu. Dakle kad bi se procijenilo prema ukupnoj količini proizvedenog maslinovag ulja podijeljenoj s brojem stanovnika, ta nas znamenka uopće ne bi svrstala medu Mediterance nego medu (oksi)morone koji, doduše, znaju proizvesti najbolja ulja na svijetu, ali (statistički) ne znaju u njima uživati.